Bambus – biljka s višestrukom primjenom u našem svijetu.

Bambus je jedna od najčudesnijih biljaka planete Zemlje. Pripada obitelji trava. Domovinom bambusa smatra se istočna Azija, no danas je rasprostranjen gotovo u cijelom svijetu. Raste uglavnom u tropima i suptropima, iako neke vrste rastu iu hladnijim klimama, pa čak iu planinama. U Rusiji se neke vrste bambusa nalaze na Sahalinu i Kurilskim otocima, dvadesetak njegovih vrsta također se uzgaja na obali Crnog mora.

Bambus ima krutu zlatnu slamku, sa stabljikom na vrhu lišća, grana i cvjetova u metlici. Dostiže ogroman rast do 25-40 metara, tvoreći bambusove šikare i šumarke. Stabljika bambusa raste vrlo brzo, do 40 cm dnevno, a nakon 3 godine postaje drvo. Njegove klice su toliko snažne, pune života i energije da mogu probiti čak i kamen. Stoga se smatra simbolom otpornosti i neukrotive energije, predstavlja vječnu mladost, vitalnost, blagostanje i fleksibilnost.
Bambus je na glasu kao jedna od najlakše uzgajanih kultura, s brzim rastom, bambus naraste 20 puta brže od drveća. Razdoblje zrelosti je 5-6 godina, dok raste bez potrebe za gnojidbom, što ga čini korisnim za okoliš. Uzgoj bambusa otporan je na razvoj gljivica, bakterija i štetnika. Proizvodi 35% više kisika od bilo kojeg stabla i pomaže u poboljšanju klime na planetu.

Drvo bambusa koristi se od davnina za izradu kućanskih predmeta i namještaja, papira, glazbenih instrumenata. Bambusova vlakna, imaju antiseptička svojstva i sposobnost upijanja i isparavanja vlage, pa su stoga idealna za izradu odjeće, posteljine, ručnika, higijenskih uložaka, uložaka za cipele i čarape, punjenja za jastuke i deke. Tekstilni proizvodi od bambusovih vlakana imaju antibakterijska svojstva i preporučuju se osobama koje pate od alergija kao i djeci s osjetljivom kožom. Antibakterijska svojstva bambusa zbog prisutnosti prirodnog antiseptika Bamboo bun (bamboo nefritis), antimikrobnog sredstva, daje biljci prirodnu otpornost na štetočine i gljivice.

Bambus se također koristi u kuhanju. Mlade bambusove mladice koriste se u mnogim jelima, poznate su u japanskoj kuhinji, kineskoj, vijetnamskoj i mnogim drugim istočnoazijskim zemljama. Bambus je bogat vitaminskim sastavom. Njegovi izdanci sadrže vitamine A, B6, tiamin, niacin, riboflavin, folnu, pantotensku i silicijevu kiselinu te bogate mineralima poput kalcija, fosfora, magnezija, kalija, mangana, cinka, bakra, selena i željeza.

Bambus ima mnoga ljekovita svojstva, a od davnina se koristi u kineskoj medicini, japanskoj, indijskoj i diljem Azije. Djelotvoran je kod peptičkog ulkusa, probavnih smetnji, proljeva.

U Aziji se koristi za liječenje groznice, žutice, dizenterije. Izdanci se koriste za čišćenje i brzo zacjeljivanje rana, imaju protuupalna svojstva i bogati su antioksidansima. Izdanci bambusa bogati su lignanima koji imaju antikancerogena, antibakterijska, antigljivična i antivirusna svojstva. Svježi sok koristi se kao sredstvo protiv glista. Lišće se koristi kao antipiretik i ekspektorans, korijenje kao tonik, adstringens, diuretik, stiptik. U Kini se pripravci bambusa također koriste za liječenje epilepsije.

Sok od bambusa je bogat silicijevim dioksidom koji je važan sastojak vezivnog tkiva: hrskavice, tetiva, ali i kože, kose i noktiju. Blagotvorno djeluje na zglobove, potiče sintezu kolagena u vezivnom tkivu. Koristan je kod artritisa i osteoporoze, poboljšava stanje kose, kože i noktiju. Ove tvari mogu vratiti elastičnost i čvrstoću kolagenih i elastinskih vlakana, te tako vratiti mladost i ljepotu kože, ojačati i zaštititi kosu i nokte, potičući njihov rast.